Igračka vjetrova
Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.
Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.
Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo stvorena;
za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.
Tin Ujević
Ukupno: 254351
Ovaj mjesec: 2695
Ovaj tjedan: 280
Danas: 64
Nastavni predmet: BIOLOGIJA
specijalizirana učionica iz biologije: broj 33.
Biološko obrazovanje potrebno je svakom čovjeku kako bi mogao razumjeti životne procese i pojave koje ga okružuju. Takvo znanje smatramo osnovnim poznavanjem života. Mnoga područja ljudske djelatnosti, smatramo, traže visok stupanj poznavanja određenih bioloških područja, primjenu znanstvenih dostignuća i njihovo daljnje usavršavanje. Usvajanje osnovnih znanja iz biologije omogućit će ne samo bolju informiranost već i znanja za donošenje životnih odluka i sudjelovanja u njihovu provođenju.
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
|
Cilj predmeta: |
U predmetu Biologija učenici će: · upoznati metode i načela prirodoslovnih istraživanja, posebno istraživanja živoga svijeta · usvojiti i međusobno povezati osnovne biološke koncepte te se koristiti temeljnim stručnim biološkim nazivljem u objašnjavanju pojava i procesa u živome svijetu · upoznati jedinstvenu molekularnu i staničnu organizaciju kao temelj velike raznolikosti živoga svijeta · uočiti veliku raznolikost života na Zemlji i upoznati položaj i temeljne uloge živih bića u biosferi i njihovo značenje za čovjeka · proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi · upoznati osnovna načela nasljeđivanja i analizirati zajedničko podrijetlo i razvoj živoga svijeta · povezati pojave u živoj i neživoj prirodi te uočiti međuovisnost živih sustava · dopuniti i proširiti znanja o važnim pojavama i procesima u živoj prirodi važnima za zanimanje · usvojiti znanja potrebna za očuvanje bogatstva prirode, održavanje prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti i obrazložiti potrebu vlastitog odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu |
|
Opis predmeta: |
Učenjem Biologije učenici stječu znanja i razvijaju vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktični rad do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu. Učenje Biologije ciljano utječe i na afektivnu domenu učeničkog razvoja usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i odgovornost za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja. |
Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja u nastavnom predmetu Biologija:
Korištenje različitih sastavnica i metoda u praćenju i ocjenjivanju učeničkog napretka odraz je cjelovitosti pristupa u vrjednovanju njihovih postignuća. Korištene sastavnice, način praćenja i način izvođenja pojedinih ocjena te izvođenja zaključne ocjene transparentni su i učenicima objašnjeni već na početku nastavne godine. Vrjednovanje i ocjenjivanje učenika maksimalno se integrira u nastavni proces i provodi kontinuirano tijekom različitih nastavnih aktivnosti, a ishodi učenja vrjednuju se u komunikaciji sa svakim pojedinim učenikom.
Praćenje učeničkih postignuća odvija se s pomoću sastavnica:
Obje sastavnice mogu obuhvaćati kratke pismene provjere domaćih uradaka (npr.radne bilježnice), ZOT u vezi nastavne cjeline, listići problemskih zadataka u vezi gradiva. Pismena provjera je jedan od načina protiv prepisivanja zadaća te izbjegavanja neprekidnog rada tijekom nastavne godine koji je u uspješnom savladavanju nastave biologije neizostavan čimbenik! Najavljuju se učenicima prema postojećem Pravilniku. Afektivno područje učeničkog razvoja, iskazano kroz Odnos učenika prema radu u pravilu se prati bilješkama o radu i napredovanju učenika i ocjenjuje se opisno.
Od školske godine 2013./2014. primijenjuju se e-imenici.
Mjerila ocjenjivanja za UNS i PZ:
|
Ocjena: |
Opis postignuća: |
|
nedovoljan (1) |
Podrazumijeva nemogućnost učenika da i uz sugestije i potpitanja predavača, da točne i relevantne odgovore. Uz to učenik ne poznaje niti osnove gradiva, nemaran je na satu i ne zna da određene informacije uopće postoje. Izlaganje, ako ga uopće ima, sadrži vrlo malo prikladnih i točno iznesenih elemenata. Ocjena nedovoljan odnosi se na kraju krajeva na neusvojenost ključnih pojmova, kao i neusvojenost većine sadržaja. |
|
dovoljan (2) |
Učenik prepoznaje većinu osnovnih pojmova, povezuje međusobno nove i nove s već usvojenim pojmovima uz pomoć nastavnika, navodi samo poznate primjere, nabraja faze nekog procesa, ali ne može samostalno opisati složenije procese i izvesti zaključke. |
|
za ocjenu… |
dva potrebno je poznavati osnove gradiva, davati barem deskriptivne odgovore, koji uključuju bitne pogreške i propuste. Učenik loše prezentira gradivo, uglavnom u natuknicama. Također u izlaganju učenik ne povezuje pojedine sastavnice unutar predmeta, a uz to je i neaktivan na nastavi. Prisjeća se osnova ili dijelova gradiva, sve uz sugestiju profesora. |
|
dobar (3) |
Učenik poznaje i definira većinu osnovnih pojmova, samostalno povezuje većinu novih pojmova međusobno i s već poznatim pojmovima, uz pomoć nastavnika može opisati tijek različitih procesa, objasniti neke faze procesa, dati slične nove primjere |
|
glavno mjerilo… |
koje odvaja vrlo dobru ocjenu od dobre je, to što ocjena dobar podrazumijeva izlaganje nastavnog materijala, ali uz izvjesnu pomoć profesora, bilo kroz potpitanja ili sugestije. Učenik da bi zaslužio srednju ocjenu, mora posjedovati i sposobnost analize sadržaja, kao i primjenjivati stečeno znanje, uz određenu pomoć ispitivača. Ova ocjena uključuje i određene podatkovne pogreške u učenikovu izlaganju, kao i slabiju aktivnost u diskusijama. Ocjena dobar trebala bi uključivati iznošenje argumenata, bez detaljne razrade te općenitu točnost odgovora. |
|
vrlo dobar (4) |
Učenik primjenjuje većinu novih pojmova i razumije vezu između novih i već poznatih pojmova, samostalno navodi nove primjere, uglavnom samostalno opisuje tijek nekog procesa i uz malu pomoć nastavnika može objasniti sve faze nekog procesa, samostalno rješava jednostavne, a uz pomoć nastavnika složenije probleme. |
|
za ovu ocjenu… |
važno je moći raščlaniti elemente gradiva, te komparirati njegove različite aspekte. Izložiti prihvatljivu obuhvatnost te biti dovoljno jasan i argumentiran u davanju odgovora. Vrlo dobar učenik trebao bi pokazati općenitu točnost i zadovoljavajuću informiranost o nastavnim jedinicama. Kriterij za četvorku je i mogućnost razumijevanja relevantnih detalja gradiva te dobra organizacija i struktura odgovora. Dakako aktivnost na satu je prednost i za ovu ocjenu, a poželjna je i primjena stečenih znanja na nove situacije uz određenu asistenciju profesora prilikom davanja primjera. |
|
odličan (5) |
Učenik primjenjuje sve nove pojmove, analizira ih, povezuje i samostalno koristi, samostalno opisuje i objašnjava različite procese, samostalno navodi primjere, samostalno rješava i zahtjevnije probleme. |
|
ovu ocjenu… |
trebao bi zaslužiti učenik koji daje sveobuhvatne i točne odgovore na postavljena pitanja. Sposoban je izvršiti analizu i sintezu obrađenog gradiva. Jasno i argumentirano se izražava prilikom odgovaranja, te dobro povezuje nastavne jedinice. Prilikom ocjenjivanja, uzima se u obzir i sudjelovanje pojedinog učenika u diskusijama, te interes za gradivo koje se izlaže, kao i postavljanje pitanja na zadanu temu. Bitno je također za najvišu ocjenu, razlikovanje važnog od nevažnog, te izdvajanje ključnih pojmova. Plus je također i poznavanje dodatne literature. |
Usmeno provjeranje i ocjenjivanje uspjeha učenika
(NN 112/2010 Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, članak 7.)
Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se sustavno, u pravilu na svakom nastavnom satu, bez obveze najave. Učenik se tijekom polugodišta ocjenjuje u svim elementima predviđenima za usmeno ocjenjivanje najmanje dva puta. Učenik ima pravo samostalno tražiti usmenu provjeru usvojenosti nastavnih sadržaja ili se, u pravilu, jednom u polugodištu ispričati. Isprika se obavlja na početku nastavnog sata.
Pisano provjeravanje i ocjenjivanje uspjeha učenika
(NN 112/2010 Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, članak 6., 8., 9., 10.)
Za pismene zadaće okvirno vrijedi sljedeća bodovna skala u postotcima:
|
postotci riješenosti ispita: |
ocjena: |
|
0,00 - 34,99 % |
nedovoljan (1) |
|
35,00 - 51,99 % |
dovoljan (2) |
|
52,00 - 68,99 % |
dobar (3) |
|
69,00 - 85,99 % |
vrlo dobar (4) |
|
86,00 - 100,00 % |
odličan (5) |
Mjerila ocjenjivanja za Samostalni rad:
|
Ocjena: |
Opis postignuća: |
|
dovoljan (2) |
Učenik rijetko izrađuje domaću zadaću, nepotpuno i s pogrješkama, na nastavi se čini nezainteresiran, uglavnom se ne uključuje u rasprave, kasni s izradom samostalnog/praktičnog rada, prezentacije ili posteri oskudni su i neprikladni. |
|
dobar (3) |
Učenik uglavnom izrađuje domaće zadaće, ali su često nepotpune ili s pogrješkama, na nastavi se čini nedovoljno zainteresiran, ali se ponekad uključi u raspravu, samostalne/praktične radove izrađuje na vrijeme, ali površno, također su i njegove prezentacije ili posteri načinjeni površno. |
|
vrlo dobar (4) |
Učenik redovito izrađuje domaće zadaće, trudi se i rijetko griješi, na nastavi je zainteresiran, uključuje se u rasprave, komentira i postavlja pitanja, samostalne/praktične radove izrađuje korektno, na vrijeme, a i prezentacije ili posteri su pregledni i točni te se uočava uloženi trud. |
|
odličan (5) |
Učenik redovito izrađuje domaće zadaće, izrazito se trudi i vrlo rijetko griješi, na nastavi je zainteresiran, uključuje se u rasprave, komentira i postavlja pitanja, uglavnom točno odgovara na nastavnikova pitanja, samostalne/praktične radove izrađuje korektno, na vrijeme, a i prezentacije ili posteri su pregledni, točni i kreativni. |
MINI ISTRAŽIVANJE, SEMINARI, POSTERI I PPT U SKLOPU SAMOSTALNOG RADA
Učenici dobivaju na početku školske godine individualne teme za samostalno mini istraživanje. Sadržaj istraživačkog rada odnosi se na proširivanje znanja povezanog s nastavnim gradivom tekuće školske godine. Učenik mora predati istraživački rad u pisanom obliku do predviđenog roka u skladu s pravilima pisanja istraživačkog rada. Mini istraživanje bit će bodovano s maksimalnih 50 bodova.
Učenik može, ako želi, izraditi seminar. Za temu seminara učenik se obraća nastavniku do 1. 10. 2015. za prvo polugodište, odnosno do 1.2. 2016. za drugo polugodište. Sadržaj seminara odnosi se na proširivanje znanja povezanog s nastavnim gradivom tekuće školske godine. Učenik odabrani seminar mora predati u pisanom obliku do predviđenog roka u skladu s pravilima pisanja seminarskih radova. Učenik prezentira seminarski rad u sklopu odgovarajuće nastavne jedinice u trajanju do 10 min. Seminar će biti bodovan s maksimalnih 50 bodova.
Učenik može, ako želi, izraditi poster koji će se odnositi na prigodno obilježavanje datuma ili uz sadržaje povezane s nastavnim gradivom tekuće školske godine. Zaduženi učenik dužan je poster predati tjedan dana prije datuma koji treba obilježiti ili za sat odgovarajuće nastavne jedinice. Poster treba biti napravljen prema propozicijama s kojima će učenici biti upoznati i bit će bodovan s maksimalnih 50 bodova. Učenik prezentira poster u sklopu odgovarajuće nastavne jedinice u trajanju do 10 min.
Učenik može, ako želi, izraditi PowerPoint prezentaciju. Za temu PPT učenik se obraća nastavniku do 1. 10. 2015. za prvo polugodište, odnosno do 1.2. 2016. za drugo polugodište. Sadržaj PPT odnosi se na proširivanje znanja povezanog s nastavnim gradivom tekuće školske godine. Učenik odabranu PPT mora poslati na elektronsku poštu dalibor.sumpor@gmail.com do predviđenog roka u skladu s pravilima izrade PPT. Učenik prezentira u sklopu odgovarajuće nastavne jedinice u trajanju do 10 min. PPT će biti bodovana s maksimalnih 50 bodova.
DETALJNIJE UPUTE I MJERILA OCJENJIVANJA NALAZE SE U
DOKUMENTIMA PRILOŽENIM U SKLOPU OVE STRANICE.
|
Konačna zaključna ocjena izvodi se na temelju ocjena ostvarenih u sastavnicama usvojenost sadržaja i primjena znanja. Prilikom zaključivanja ocjena NE MORA se potpuno slijediti zbroj ocjena. Dopuštena su i odstupanja u ovom pogledu, ako se uviđa kontinuirani napredak u učenikovu zalaganju, a i rastu ocjena. |
VAŽNO
UČENIK JE DUŽAN NA SVAKI NASTAVNI SAT PONIJETI:
- propisani radni materijal (udžbenik i radnu bilježnicu),
- bilježnicu/portfolio za nastavi predmet Biologija,
- pribor/materijal prema posebnim uputama
UČENIK KOJI NEMA PRIBOR NA NASTAVNOM SATU, MORA O ISTOM OBAVIJESTITI NA POČETKU SATA NASTAVNIKA.
________________________________________________________________________________
Ispitni katalog za državnu maturu iz izbornog predmeta Biologija:
________________________________________________________________________________
Za pripremu pisane provjere znanja, kao i za pomoć u sistematizaciji gradiva predmeta Biologija u svim razredima, a posebno za državnu maturu (razlika prema gimnazijskom programu) učenici se mogu služiti priručnikom BIOLOGIJA NA DRŽAVNOJ MATURI. Priručnik je usklađen s Ispitnim katalogom za biologiju - obrađena su sva poglavlja ispitivanja: biologija stanica, mikrobiologija, protista i gljive, botanika, zoologija, biologija čovjeka, genetika, evolucija i ekologija. To je repetitorij cjelokupnog srednjoškolskog gradiva biologije u kojima su podatci prikazani u trima bojama prema kategorijama Ispitnog kataloga: NUŽNO JE ZNATI, VAŽNO JE ZNATI, VRIJEDNO JE ZNATI. Priručnik sadrži i 5 cjelovitih testova različitih tipova zadataka (oko 300) s rješenjima.
BIOLOGIJA NA DRŽAVNOJ MATURI- PRIRUČNIK, ŠKOLSKA KNJIGA
S. Mikulić, M. Rašan, D. Sumpor
Poruka za dobar start :)
Vaša definicija uspjeha promijenit će se, i to jako. (E.Degeneres)
Školska godina: 2015./ 2016.
1. RAZRED
Naziv nastavnog predmeta: Biologija
Godišnji fond sati: 70
Tjedni fond sati: 2
Učeći ovaj predmet u prvom razredu, polaznik će steći sljedeće ishode učenja:
1. Procijeniti glavne etape i primjerene metode u izvedbi vlastitog istraživanja
2. Primijeniti metodu promatranja prema protokolu uz korištenje prikladnih mjernih instrumenata i pomagala
3. Prikazati obrađene rezultate istraživanja u obliku malog istraživačkog rada
4. Analizirati značenje bioloških otkrića za život čovjeka
5. Suprostaviti načela znanstvenog dokaza i neznanstvenih tvrdnji
6. Analizirati osobine i organizacijske razine živog svijeta
7. Povezati kemijski sastav živih bića s ulogama anorganskih i organskih spojeva
8. Usporediti osnovne osobine virusa, prokariotskih i eukariotskih stanica
9. Usporediti uloge staničnih dioba u životnome ciklusu mnogostaničnog organizma
10. Objasniti osnovne metaboličke procese živih bića
11. Usporediti osnovne etape i procese razvitka u razvoju živih bića
12. Analizirati strukturnu i funkcionalnu organizaciju mnogostaničnog organizma
Literatura za učenike: Prema katalogu odobrenih udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
Irella Bogut, Snježana Đumlija, Ksenija Lukačević, Mihaela Marceljak-Ilić
BIOLOGIJA 1: udžbenik iz biologije za prvi razred gimnazije, Alfa
I. Bogut, S. Đumlija, K. Lukačević, M. Marceljak-Ilić
BIOLOGIJA 1: radna bilježnica iz biologije za 1. razred gimnazije, Alfa
4. RAZRED
Naziv nastavnog predmeta: Biologija
Godišnji fond sati: 70
Tjedni fond sati: 2
Kroz ovaj predmet u četvrtoj godini učenja, polaznik će steči sljedeće ishode učenja:
1. Usporediti građu i organizaciju nasljedne tvari virusa, prokariota i eukariota
2. Objasniti mehanizam djelovanja nasljedne tvari
3. Identificirati utjecaj mehanizama spolnog razmnožavanja na varijabilnost živih bića
4. Objasniti na primjerima križanja nasljednu varijabilnost živih bića
5. Obrazložiti utjecaj mutacija na varijabilnost živih bića
6. Opisati doprinos okolišnih uvjeta na varijabilnost živih bića
7. Objasniti nasljeđivanje u čovjeka
8. Protumačiti populacijsku genetiku
9. Protumačiti korisnu ulogu i primjenu genetike u uzgoju biljaka i životinja, te biotehnologiji
10. Razlikovati uzroke i posljedice evolucijskih procesa
11. Diskutirati dokaze evolucije
12. Analizirati specijaciju roda Homo
13. Objasniti osnovne pojmove iz ekologije i biogeografije
14. Raspraviti značenje ekološke valencije
15. Analizirati odnose živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša
16. Provesti samostalno istraživanje utjecaja abiotičkih čimbenika na organizam
17. Objasniti utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje živih bića
18. Opisati značajke i međuodnose populacija, biocenoza i ekosustava
19. Raspraviti trofičke razine, te kruženje tvari i protjecanje energije u biosferi
20. Istražiti u prirodnim uvjetima značajke populacije, biocenoze i ekosustava na načelu regionalnosti
21. Analizirati probleme onečišćenja sastavnica biosfere
22. Objasniti pojam održivog razvoja
23. Analizirati razloge ugroženosti i vrijednost biološke i krajobrazne raznolikosti
24. Raspraviti utjecaj gospodarenja i održivog korištenja prirodnih bogatstava na biološku i krajobraznu raznolikost
25. Izložiti primarne funkcije i temeljne fenomene zaštićenih područja
Literatura za učenike: Prema Katalogu odobrenih udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
M. Pavlica, J. Balabanić: GENETIKA, EVOLUCIJA
udžbenik za 4. razred gimnazije, Školska knjiga
S. Mikulić, D. Sumpor: GENETIKA, EVOLUCIJA
radna bilježnica iz biologije za 4. razred gimnazije, Školska knjiga
M. Meštrov, Z. Draganović: EKOLOGIJA
udžbenik iz biologije za 4. razred gimnazije, Školska knjiga
M. Rašan: EKOLOGIJA
radna bilježnica iz biologije za 4. razred gimnazije, Školska knjiga
2. RAZRED
Naziv nastavnog predmeta: Biologija
Godišnji fond sati: 70
Tjedni fond sati: 2
Učeći ovaj predmet u drugom razredu, polaznik će stjeći sljedeće ishode učenja:
3. RAZRED
Nastavni predmet: BIOLOGIJA
Godišnji fond sati: 70
Tjedni fond sati: 2
Učeći ovaj predmet u trećem razredu, polaznik će steći sljedeće ishode učenja:
1. Razlikovati razine i odnose u organizaciji tijela čovjeka
2. Protumačiti kemijski sastav tijela čovjeka
3. Objasniti raspodjelu, kemijski sastav i važnost održavanja homeostaze tjelesnih tekućina
4. Analizirati sastav i uloge krvi
5. Razlikovati smještaj i građu pojedinih organskih sustava čovjeka
6. Objasniti ulogu i fiziološke procese pojedinih organskih sustava čovjeka
7. Demonstrirati morfološko-anatomske i fiziološke procese organa i tkiva čovjeka
8. Navesti karakteristične bolesti i poremećaje u funkciji organa i organskih sustava čovjeka
9. Razlikovati čimbenike i ponašanja koja unapređuju i narušavaju zdravlje čovjeka
10. Povezati spoznaje o vodi s njezinim fizikalnim i kemijskim značajkama u građi i funkciji biljnog organizma
11. Rastumačiti primanje i provođenje vode i mineralnih tvari kroz biljku
12. Objasniti važnost minerala za biljku
13. Opisati karakteristične primjere kemoautotrofne ishrane biljaka
14. Navesti značajke i karakteristične primjere heterotrofne ishrane biljaka
15. Objasniti sumarnu jednadžbu fotosinteze
16. Objasniti mogućnost rasta biljaka tijekom cijelog života
17. Opisati razvitak biljke sjemenjače
18. Povezati vegetativno razmnožavanje biljaka s njihovom sposobnošću regeneracije i dediferencijacije
19. Opisati na primjerima različito djelovanje biljnih hormona na rast i razvoj biljaka
20. Objasniti djelovanje temeljnih čimbenika okoliša na rast i razvitak biljaka
21. Prepoznati na primjerima osnovne vrste i ulogu gibanja biljnih organa
Literatura za učenike: Prema Katalogu odobrenih udžbenika i drugih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
S. Đumlija, M. Heffer, I. Drenjančević, S. Radić Brkanac, Lj. Jareb
BIOLOGIJA 3: udžbenik iz biologije za 3. razred gimnazije, Alfa
I. Bogut, S. Đumlija, S. Brkanac Radić, Lj. Jareb
BIOLOGIJA 3: radna bilježnica iz biologije za 3. razred gimnazije, Alfa
UPUTE I MJERILA IZRADE I OCJENE SEMINARA, POSTERA, PPT I SAMOSTALNOG ISTRAZIVACKOG RADA.pdf
UPUTE ZA IZRADU PPT.pdf
UPUTE ZA IZRADU POSTERA.pdf
LISTIC 1. OPCA SVOJSTVA ZIVIH BICA 1.R.GIMNAZIJE.pdf
LISTIC 2. OPCA ORGANIZACIJSKE RAZINE ZIVIH BICA 1.R.GIMNAZIJE.pdf
LISTIC 3. SISTEMATIKA ZIVIH BICA 1.R.GIMNAZIJE.pdf
| « Prosinac 2020 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
