postavljeno: 2014. - D. Sumpor©

INOVATIVNA NASTAVA I AFIRMATIVNO UČENJE U NASTAVI BIOLOGIJE I KEMIJE

MODULARNO USAVRŠAVANJE- AZOO

VODITELJ: viša stručna savjetnica AZOO, mr.Olgica Martinis

Zbog navedenih razloga preporuča se primjena ideja konstruktivističke metode gdje se učenika stavlja u problemsku situaciju prije izvođenja praktičnog rada/pokusa ili samostalnog rada. Pritom se pod samostalnim radom učenika podrazumijeva poticanje učenika na vlastito razmišljanje i bilježenje pretpostavki, opažanja, rezultata i zaključaka prije samog pokusa, odnosno samostalnog rada. Tako se iz učenika „izvuku“ možebitne krive ili točne ideje odnosno odgovarajući predkoncepti i kriva poimanja (miskoncepti). Nastavnik u kratkom vremenu dobije uvid kako učenici razmišljaju. Učenike se može pitati što očekuju da će se dogoditi za vrijeme i nakon pokusa, pa da opet isplivaju na površinu dobre i loše ideje/očekivanja. Izvođenjem pokusa pokazat će se koje su ideje dobre a koje loše. Analizom i odbacivanjem loših ideja te pravljenjem bilješki kao zadnjeg koraka učenici razvijaju znanstveno zaključivanje – metodu. Ovakvim se načinom poboljšava kvaliteta nastavnog procesa jer se aktiviraju i šutljivi i sramežljivi učenici, a za sve učenike nastava postaje dinamičnija i intelektualno poticajnija, dok od nastavnika traži veći angažman u pripremi, prihvaćanje različitih pitanja i odgovora, kao i spremnost odgovaranja na njih. U stjecanju  znanja važnu ulogu ima nastavnik kao voditelj, pomagač i moderator svih aktivnosti pri čemu se istovremeno mora prilagoditi potrebama i interesima učenika (što je temelj afirmativne i inovativne nastave). Pritom treba voditi računa o što manjoj opterećenosti učenika činjeničnim sadržajima. Stoga je bolje i učenicima bliže, temeljne koncepte obrađivati na primjerima tvari iz svakodnevnog života. Pritom je dodatna dobit ukoliko je te primjere moguće koristiti i pri usvajanju i tumačenju  kemijskih i fizikalnih koncepata. Kako bi u tome bio uspješan, nastavnik mora pratiti nova znanstvena zbivanja, znanstvenu i stručnu literaturu, koje, što se tiče nastave kemije i biologije. Istodobno, budući da tijekom adolescencije (sazrijevanjem) nastupa mogućnost pojačanog ili učestalog izlaganja operacijama apstraktnog mišljenja i uspješnijeg zaključivanja, potrebno je iskoristiti taj potencijal u učenju temeljnih koncepata iz kemije uporabom odgovarajućih didaktičkih strategija.  Nastavnim sadržajima potrebno je posvetiti više pažnje pri oblikovanju obrazovnih ishoda u smislu iznalaženja novih didaktičkih strategija koje dugoročno povećavaju kvalitetu znanja i pozitivno utječu na retenciju znanja. Kako je koncept tvari apstraktan sadržaj potrebno ga je modificirati i uvježbavati na različite načine. U tu svrhu pri poučavanju i provjeri znanja mogu poslužiti konceptualni zadatci/pitanja (zadatci otvorenog tipa, slikovni zadaci, umne mape i dr.), koji zahtijevaju više razine znanja čime se smanjuje i/ili otklanja mogućnost pojave pogrešnih koncepata (Nurrenbern i Robinson, 1998.). Stoga učenik tijekom nastavnog procesa mora biti subjekt koji „otkriva“ i rješava probleme aktivno usvajajući nova znanja pri čemu može samostalno upravljati vlastitim učenjem i kognitivnim procesima što pridonosi razvoju kompetencija.

MJESTO:

V. gimnazija, Klaićeva 1, Zagreb 

TEME I DATUMI: 

22.1.2014. MODUL 1. TVARI I NJIHOVA SVOJSTVA,

autori-voditelji radionica:

mr. Marijana Bastić (kemija), prof. savjetnik,

Dalibor Sumpor (biologija), prof. mentor

23.4.2014. MODUL 2. OTOPINE,

autori-voditelji radionica:

mr. Marijana Bastić (biologija OŠ), prof. savjetnik,

Miroslav Pernar (kemija OŠ), prof. savjetnik,                                                                                    

Vlatka Kuhar (kemija SŠ), prof. mentor,

Dalibor Sumpor (biologija SŠ), prof. mentor